Prepoznavanje u mrtvoro─Ĺenoj djeci

Priznanje u mrtvoro─Ĺenoj djeci ...

Ponekad pravila nisu svima jasna. Ponekad zakon ne funkcionira i suci stvaraju jasno─çu. Ponekad se isplati znati ┼íav ─Źarapa, pogotovo kada je rije─Ź o prepoznavanju va┼íeg djeteta. U ovom slu─Źaju va┼íe mrtvoro─Ĺeno dijete. Femke S. zapo─Źeo je potragu za priznanjem njezina pokojnog ne─çaka, Emilea.

Poslala nam je rezultate svoje potrage tako da se drugi roditelji ne moraju boriti protiv istog kaosa i nerazumijevanja. Ovdje njezino iskustvo, s potrebnom sudskom praksom!

Prepoznavanje u mrtvoro─Ĺenoj djeci

Zakonom je utvr─Ĺeno da se djeca koja su mrtvoro─Ĺena mogu slu┼żbeno priznati i upisati u mati─Źnu knjigu ro─Ĺenih. Da su 24 tjedna ili mla─Ĺi od 24 tjedna odvojeno je od toga. To ima veze samo s ─Źinjenicom mogu li ili trebaju biti zakopane / kremirane.
Gledaju─çi priznanje u crkvi, ka┼że se sljede─çe. Dr┼żavni slu┼żbenik odbio je sastaviti ovo djelo u odnosu na ─Źlanak 1: 2, a dijete koje je ro─Ĺeno mrtvo smatra se da nikada nije postojalo. Ako ─Źitate na ovaj na─Źin, slu┼żbenik govori istinu i doista se samo ┼żivo dijete mo┼że priznati, a ne dijete koje je mrtvoro─Ĺeno.

No, osim zakona, naravno postoji i sudska praksa

Postoji sudska odluka koja se bavila ovim pitanjem. Oni uklju─Źuju:
Rb 's-Hertogenbosch 8. o┼żujka 1995., NJ 1995, 490 (br. 6)
Pronašao sam sljedeće podatke:

LJN: AC0282
broj slu─Źaja: C94 / 617
I ovdje se pokazalo da je potrebno da se dijete rodi ┼żivo. Me─Ĺutim, ─Źlankom 8. EKLJP-a i ─Źlankom 2. knjige 1. nizozemskog Gra─Ĺanskog zakonika to se bavi.

U ─Źlanku 8. EKLJP govori o obiteljskom ┼żivotu. (presuda) Podnositelji zahtjeva tvrde da se pozivanjem na ─Źlanak 1: 2 BW slu┼żbenik kr┼íi odredbe ─Źlanka 8. EKLJP-a ... ─îinjenica je op─çepoznata da, osim tijekom trudno─çe, iznimke, izme─Ĺu biolo┼íkih roditelja i djeteta dolazi do emocionalne veze, naravno u slu─Źaju kada roditelji odr┼żavaju afektivne odnose jedni s drugima i ┼żive zajedno u kontekstu tog odnosa. Na ro─Źi┼ítu je dovoljno utvr─Ĺeno da je u ovome predmetu takva veza s nero─Ĺenim djetetom zapravo nastala. Prema mi┼íljenju suda, takva emocionalna veza mo┼że se okarakterizirati kao "obiteljski ┼żivot" u smislu ECHR-a.

Da takav odnos s nero─Ĺenim djetetom nije nemogu─ç, proizlazi i iz ─Źinjenice da BW dopu┼íta mogu─çnost prepoznavanja nero─Ĺenog djeteta, a time i uspostavljanje obiteljske veze.

(Mislim da govore o ─Źlanku 2: 1 BW.
─îlanak 2 BW (knjiga 1)

Smatra se da je dijete od koje je ┼żena trudna ve─ç ro─Ĺeno, koliko god to to zahtijeva njegov interes. Ako smrt do─Ĺe na svijet, smatra se da nikada nije postojala.

Trudno─ça je? Onda i ro─Ĺenje!

Dama s kojom sam razgovarao smislio je ovaj ─Źlanak. Istaknula je da na toj osnovi smatra da bi se to trebalo odnositi i na mrtvoro─Ĺen─Źe (za┼íto prepoznati tijekom trudno─çe, a zatim (─Źak i ako je dijete mrtvoro─Ĺeno) ne prepoznati.
Uz pri─Źu o toj gospi iz NVVB-a i ja sam ne┼íto tra┼żio. Prilo┼żio sam ove dokumente u prilozima. Slu┼żbeno priop─çenje (10. listopada 2006.), koje je Savjetodavni odbor uputio dr┼żavnim slu┼żbenicima civilnog registra, o pitanjima koja se odnose na civilni status i dr┼żavljanstvo. Oni savjetuju sljede─çe.

Komisija smatra va┼żnim tretirati ljudsko vo─çe sa ┼íto vi┼íe po┼ítovanja i uzeti u obzir emocije roditelja.

Odbor stoga preporu─Źuje da u slu─Źajevima koji uklju─Źuju trudno─çu koja traje manje od 24 tjedna, djelo ro─Ĺenja, smrti ili smrti. sastaviti djelo be┼żivotnog djeteta.

Tako─Ĺer u knjizi Uvod u mati─Źni registar (j. Kampers, l.j.w Evers) se dostigne spomenuta presuda i govori o va┼żnosti deklaracije za procesuiranje boli roditelja.

Ukratko

Sudac je 1995. donio presudu o priznavanju djeteta. (obvezuju─çi je kao i zakonska knjiga) Rekao je da treba prepoznati mrtvoro─Ĺeno dijete, ─Źlanak 8. EKLJP govori o obiteljskom ┼żivotu. Tako─Ĺer, ─Źlankom 2 BW (knjiga 1) navodi se da se dijete mo┼że prepoznati tijekom trudno─çe, ─Źudno je da ga vi┼íe ne prepoznaje nakon ┼íto prethodno priznato dijete umre.
Jo┼í jedan vrlo va┼żan dio je slu┼żbena najava da Komisija daje savjete o pitanjima koja se ti─Źu ÔÇőÔÇőgra─Ĺanskog statusa i dr┼żavljanstva. Savjetodavni odbor za pitanja koja se ti─Źu ÔÇőÔÇőgra─Ĺanskog statusa i dr┼żavljanstva je odbor s pravnim statusom (─Źlanak 1: 29 nizozemskog Gra─Ĺanskog zakonika) koji je savjet tog odbora, objavljen u Staatscourant 2006, br. autoritativni savjet.
umjetnost. 1: 29d B.W. propisuje da dr┼żavni slu┼żbenici koji se ne pridr┼żavaju preporuke Komisije (a mi to ne─çemo u─Źiniti!) Obavje┼ítavaju Komisiju i dr┼żavnog odvjetnika.
Osim toga, du┼żnosnik civilnog registra koji odbije sastaviti dokument proslijedit ─çe pismenu obrazlo┼żenu izjavu strankama u postupku, navode─çi odbijanje protiv tog odbijanja. izvanredan objekt (to jest, podno┼íenje peticije sudu). mora poslati kopiju tog odbijanja ┼íefu policije (policiji); sve je navedeno u ─Źl. 1: 18b, drugi i tre─çi odlomak BW.
Slu┼żbenik stoga mo┼że jednostavno pripremiti deklaraciju za mrtvoro─Ĺenu djecu. Zapravo, ─Źak moraju. ovdje je va┼żna sudska odluka i savjet odbora.
Du┼żnosnik je zapravo du┼żan, ako odlu─Źi ne izjaviti, kako bi to prijavio policiji policije, odboru o kojem sam govorio i dr┼żavnom odvjetniku.

priloge

Ostavite Komentar